Nova offshore poslovna riješenja za rezidente Hrvatske
Povezane stranice

Nova offshore poslovna riješenja za rezidente Hrvatske

Sa promjenama zakona o porezu na dobit u Hrvatskoj i sa novim strogim pravilima za kontrolirana strana društva potrebno je napraviti nova offshore poslovna riješenja.

Takva riješenja nisu nova za druge države koje su već imale stroga pravila oko kontrole stranih društava.

U Hrvatskoj su takva riješenja nova od 2019. godine jer riješavaju na zakonit način poslovanje sa stranim društvima i omogućavaju poduzetnicima da premjeste stvarne djelatnosti pod nadležnosti drugih država i tako kompletno onemoguće oporezivanje stranog društva u Hrvatskoj.

Cilj offshore poslovanja

Cilj offshore poslovanja je zakonito zaštititi poslovne i financijske procese, kao i imovinu osobe od svih mogućih financijskih grabežljivaca

Svrha offshore poslovanja

Svrha offshore poslovanja je omogućiti lakši i bolji život i budućnost za sebe i svoju obitelj.

Problemi u Hrvatskoj koji se mogu riješiti ispravnom offshore strukturom

Kod želje za zaštitom poslovnih procesa hrvatski se rezidenti susreću sa jasnim problemima koji njima mogu biti poznati ili ne moraju biti poznati.

Većina naših klijenata nije upoznata sa problematikom offshore poslovanja i tako se lako mogu neopreznim akcijama uvesti u neviđene probleme koji onda postaju totalna suprotnost onoga što se željelo postići offshore poslovanjem.

Kod postavljanja offshore strukture, slijedeći se zakonski problemi riješavaju za hrvatske rezidente:

Obaveza prijave stranog ulaganja Narodnoj Banci.
Popis offshore zona
Zakon o porezu na dobit, Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima
Zakon o porezu na dobit, Poslovna jedinica nerezidenta
Opći porezni propis, Stalna poslovna jedinica nerezidenta
Zakon o porezu na dohodak, isplate dividendi i drugog dohotka
Nezakonita i zakonita uplitanja Hrvatske u strane nadležnosti
Automatska razmjena bankarskih informacija, Common Reporting Standard
Kazneni zakon, članak o Utaji poreza ili carine

Svaka od navedenih gornjih stavki se može riješiti ispravnom offshore strukturom.

Isto tako svaka gornja navedena stavka, ukoliko se ne riješi, kreira nove konsekvence za osobu koja pokušava riješiti poslovne procese offshore strukturom, ali ne zna kako ili nije upućena u načine tog riješavanja.

Većina novih klijenata smatra da je su svi poslovni problemi riješeni samim osnivanjem stranog društva, ali to nije stvarna zaštita od zakona i obaveza koje osoba rezident Hrvatske ima prema Hrvatskoj.

Obaveza prijave stranog ulaganja Narodnoj Banci Hrvatske

Hrvatska je nasljednica SFRJ i tako su i mnogi socijalistički zakoni preuzeti sa osnivanjem nove Hrvatske, a jedan od tih zakona je da se prijavi svako strano ulaganje Hrvatskoj Narodnoj Banci.

A strano ulaganje je već i ako se ima pravo glasanja u stranom društvu ili ako se ima više od nekoliko procenata u udjelima u stranom društvu.

Svim klijentima preporučujemo da prijave strano ulaganje, ipak postoje načini kako se to može uraditi i kako se čovjek može zaštititi od svih upita koji zadiru kako u privatnost osobe tako i u privatnost poslovanja sa stranim društvima.

Tako se poslovni procesi koji se obavljaju sa offshore ili stranim društvima mogu zaštititi od uvida hrvatskih institucija bez obzira što je strano ulaganje prijavljeno Hrvatskoj Narodnoj Banci.

Uvijek preporučujemo klijentima da svoje strano ulaganje prijave Hrvatskoj Narodnoj Banci.

Momenat za prijavu stranog ulaganja je najbolji onda kada se kompletno poslovno riješenje razumjelo i postavilo za buduće sprovođenje.

Za poslovno savjetovanje po tom pitanju se obratite našoj firmi.

Popis offshore zona

Hrvatska je propisala još 2007. godine i ujedno kopirala iz država kao što su Italija jedan popis offshore zona, znači offshore država, pa se tako sve transakcije ka time državama i iz tih država kod neke visine suma posebno prate i šalju Narodnoj Banci, a sve to radi pokušaja kontrole stranog poslovanja od strane hrvatskih rezidenata.

Tako se neke države propisuju kao da su za praćenje, dok se neke države ne propisuju.

Moguće je poslovati sa stranim društvma i koja su na popisu i koja nisu na popisu offshore zona.

Za naše klijente možemo pružiti kompletno riješenje kod kojega je tako svejedno da li je država na popisu ili nije na popisu.

Preporučuje se koristiti one države koje nisu na popisu i to je ono što najčešće i radimo.

Ako je ispravno postavljena struktura stranog poslovanja, onda postaje skoro pa svejedeno koja je država u pitanju.

Zakon o porezu na dobit, Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima

Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima

Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima kao da je direktno prepisano iz nekoliko zakona drugih država. Ovim pravilom se dosta “rupa” zatvara i onemogućava hrvatski rezident da izbjegava porezne obaveze prema Hrvatskoj.

Istim pravilom se i jasno daje do znanja na koji način se može postaviti offshore struktura koja onda ne podliježe hrvatskoj nadležnosti i čime se onda kompletno zaobilazi Zakon o porezu na dobit, jer isti nema više primjenu na strano društvo.

Obratite se našoj firmi za razumijevanje riješenja i uspostavljanje trajnog budućeg riješenja za zaštitu poslovnih procesa, poslovne dobiti i imovine.

Članak 30.b

(1) Kontroliranim inozemnim društvom poreznog obveznika smatra se svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi čija dobit ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

u slučaju subjekta, ako sam porezni obveznik ili zajedno s povezanim osobama sudjeluje izravno ili neizravno s više od 50% glasačkih prava ili je izravni ili neizravni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na primitak više od 50% dobiti tog subjekta i
stvarni porez na dobit koji je subjekt ili stalna poslovna jedinica platila u inozemstvu (drugoj državi članici) manji je od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici prema Zakonu i stvarnog poreza na dobit koji je subjekt ili stalna poslovna jedinica platila.

(2) Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatra kontroliranim inozemnim društvom u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, porezni obveznik je dužan u poreznu osnovicu uključiti neraspodijeljenu dobit subjekta ili stalne poslovne jedinice koja proizlazi iz sljedećih kategorija prihoda:

kamata ili drugog prihoda od financijske imovine,
naknada za licencije ili bilo kojeg drugog prihoda od intelektualnog vlasništva,
dividende, udjela u dobiti i prihoda od raspolaganja dionicama ili udjelima,
financijskog leasinga,
osiguranja, bankarstva i ostalih financijskih djelatnosti,
od prodaje i usluga, nastalih od robe i usluga nabavljenih od povezanih društava i prodanih povezanim društvima, s malo ili nimalo dodane gospodarske vrijednosti.

(3) Stavak 2. ovoga članka ne primjenjuje se ako kontrolirano inozemno društvo obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i zgrada, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima.

(4) Ako prihodi iz stavka 2. ovoga članka čine jednu trećinu ili manje od jedne trećine ukupnih prihoda subjekta ili stalne poslovne jedinice, subjekt ili stalna poslovna jedinica ne smatra se kontroliranim inozemnim društvom.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, financijska društva utvrđena prema članku 30.a stavku 6. ovoga Zakona ne smatraju se kontroliranim inozemnim društvima ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda iz stavka 2. ovoga članka proizlazi iz transakcija s poreznim obveznikom ili njegovim povezanim društvima.

(6) Odredbe stavaka 4. i 5. ovoga članka ne primjenjuju se kada se subjekt ili stalna poslovna jedinica nalazi u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.

(7) Za potrebe utvrđivanja kontroliranog inozemnog društva, povezanim osobama iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatraju se:

subjekt u kojemu porezni obveznik izravno ili neizravno posjeduje udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala od 25% ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog subjekta,
fizičke osobe ili subjekti koji izravno ili neizravno posjeduju udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala poreznog obveznika od 25% ili više ili ostvaruju pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog poreznog obveznika i
ako fizička osoba ili subjekt izravno ili neizravno posjeduje udio od 25% ili više u poreznom obvezniku i jednom ili više subjekata, svi dotični subjekti, uključujući poreznog obveznika, smatraju se povezanim osobama.

(8) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.

Izračun dobiti kontroliranog inozemnog društva

Članak 30.c

(1) Iznos dobiti kontroliranog inozemnog subjekta ili stalne poslovne jedinice koja se, prema članku 30.b stavku 2. ovoga Zakona, uključuje u poreznu osnovicu poreznog obveznika izračunava se na način propisan za porezne obveznike rezidente, a udio poreznog obveznika u dobiti izračunava se na način definiran u članku 30.b stavku 1. točki 1. ovoga Zakona. Gubici subjekta ili stalne poslovne jedinice ne uključuju se u poreznu osnovicu.

(2) Podatke potrebne za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava iz članka 30.b ovoga Zakona i podatke o iznosu dobiti koja se prema stavku 1. ovoga članka uključuje u poreznu osnovicu dužan je uz prijavu poreza na dobit dostaviti svaki porezni obveznik koji izravno ili neizravno sudjeluje u upravi, nadzoru, kapitalu ili ostvaruje pravo na sudjelovanje u dobiti subjekta ili stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu.

(3) Ako je kontrolirani inozemni subjekt ili stalna poslovna jedinica platila porez na dobit za porezno razdoblje u kojemu je ta dobit bila sukladno članku 30.b stavku 2. ovoga Zakona uključena u poreznu osnovicu, plaćeni porez uračunava se u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

(4) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.

Zakon o porezu na dobit, Poslovna jedinica nerezidenta

Zakon o porezu na dobit jasno ukazuje i na Opći porezni zakon kojim se utvrđuje stalna poslovna jedinica nerezidenta.

Moguće je djelomično ili kompletno izbjeći stvaranje stalne poslovne jedinice u Hrvatskoj i tako postaviti offshore poslovno riješenje izvan nadležnosti Hrvatske.

Opći porezni propis, Stalna poslovna jedinica nerezidenta

Općim poslovnim propisom se definira što je to stalna poslovna jedinica nerezidenta, a poslovnim strukturiranjem je moguće kompletno izbjeći stvaranje takve stalne poslovne jedinice u Hrvatskoj i još uvijek zadržati kompletnu kontrolu nad financijama i poslovnim transkacijam stranog društva.

Obratite nam se za dalju konverzaciju i razumijevanje problematike.

Stalna poslovna jedinica rezidenta

Poslovna jedinica nerezidenta je stalno mjesto poslovanja putem kojega inozemni poduzetnik nerezident obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj, u cijelosti ili djelomično. Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika (nerezidenta) osobito se smatra:

sjedište uprave,
podružnica,
poslovnica,
tvornica,
radionica,
rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom, ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava,
gradilište, odnosno građevinski ili montažni projekt koji čine stalnu poslovnu jedinicu, samo ako traju duže od šest mjeseci,
zastupnik inozemnog poduzetnika (nerezidenta) koji djeluje u njegovo ime u svezi s bilo kojom aktivnošću:
- ako ima i uobičajeno se koristi ovlastima za sklapanje ugovora u ime inozemnog poduzetnika, (osim ako se poslovanje obavlja preko posrednika, glavnog ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom koji poslove inozemnog poduzetnika, nerezidenta obavlja u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti, zbog čega se to mjesto poslovanja ne smatra poslovnom jedinicom), ili
- ako nema ovlasti iz točke 8.1, ali uobičajeno drži zalihe proizvoda ili trgovačke robe iz kojih redovito obavlja isporuke u ime inozemnog poduzetnika,
obavljanje usluga, uključujući savjetodavne ili poslovne usluge, ako isti ili povezani projekt obavljanja usluga traje dulje od 3 mjeseca zaredom u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci zaredom.

Poslovnom jedinicom ne smatra se mjesto poslovanja inozemnog poduzetnika, nerezidenta, koji u tuzemstvu:

koristi prostore samo za skladištenje, rastavljanje ili dostavu proizvoda ili robe,
drži zalihe proizvoda ili robe samo radi skladištenja, rastavljanja ili dostave,
drži zalihe proizvoda ili robe samo radi prerade od strane druge osobe,
drži mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda ili robe odnosno prikupljanja informacija za sebe,
drži mjesto poslovanja samo za svoje pripremne ili pomoćne aktivnosti,
drži mjesto poslovanja za bilo koju kombinaciju aktivnosti određenih u točkama od 1. do 5., pod uvjetom da opća aktivnost mjesta poslovanja, koja je posljedica te kombinacije, ima pripremni ili pomoćni značaj.

Zakon o porezu na dohodak, isplate dividendi i drugog dohotka

Zakon o porezu na dohodak se tiče bezbjednosti i zaštite fizičke osobe koja eventualno iz stranog društva prima ili dividende ili prihode iz ulaganja ili kapitala ili dohodak po drugim osnovama.

Offshore poslovna riješenja omogućavaju obično stranim društvima, offshore tvrtkama, stranim firmama, poduzećima, da rezerviraju kapital na svojim računima i da se dobit takvih društava ne mora oporezivati u Hrvatskoj.

Da se poslovna dobit tih društava ne mora oporezivati u Hrvatskoj ovisi o kompletnim riješenjima ovih ovde navedenih problema, npr. o riješenju problema sa stalnom poslovnom jedinicom rezidenta, pa riješenju problema o kontroliranim inozemnim društvima i drugim ovde navedenim.

Dohodak je nešto drugo, to se odnosi na primanja fizičke osobe iz tog stranog društva, znači na onaj novac koji primi fizička osoba iz nekog društva ili bilo kojeg poslovanja.

Moguće je i kompletno riješiti primanje znatnih suma tako da to bude u skladu sa zakonima i izvan hrvatske nadležnosti. To se obično riješava premještanjem fizičke osobe za jedan višemjesečni period u stranu državu gdje se takav dohodak neće oporezivati i nakon određenog vremena je moguće opet vratiti se u Hrvatsku.

Za one ljude koji ne mogu da se presele u stranu državu na više mjeseci postoje riješenja korištenja kapitala i imovine koja se ostvarila u inozemstvu na takav način da to ne predstavlja osobni dohodak.

I konačno postoji još uvijek riješenje i mogućnost da se osobni dohodak i oporezuje i tako primi dijelom na ruke, a dok se jedan veći dio može još uvijek bunkirati u inozemstvu.

Nezakonita i zakonita uplitanja Hrvatske u strane nadležnosti

Ovaj značajan problem predstavlja iskrivljeno hrvatsko pravosuđe koje se služi nezakonitim radnjama da bi došlo do informacija o vlasnicima stranih društava.

Tako se Hrvatska može obratiti nekoj državi kao Belize i bez međunarodnih ugovora i razmjeni informacija, a o čemu znamo sa sigurnošću da su tako radili i onda mogu tražiti informacije o vlasnicima.

A u nekoj državi kao Belize, offshore agenti se boje za svoju stolicu i poslovanje, pa će tako prekršiti i vlastite zakone i jednostavno predati informacije dalje.

Postoje riješenja i za ovakve situacije. Uglavnom se ispravnim postavljanjem offshore strukture poslovanja mogu riješiti svi detalji koji štite vlasnika, osobu koja planira offshore poslovanje, imovinu i sve poslovne i financijske procese.

Automatska razmjena bankarskih informacija, Common Reporting Standard

Common Reporting Standard je automatska razmjena informacija koje su potpisnice OECD dogovora o razmjeni informacija.

Mi to tako vidimo da je većina država u velikim dugovima i ti se dugovi gledajući indirektno odnose na dugove prema privatnicima koji imaju toliko novaca da drže skoro pa cijeli svijet u svojoj šaci. OECD je samo produžena ruka raznoraznih svjetskih institucija koje vode računa o naplati tih dugova. Pa su tako i izmislili da ponište i suverenitet svih država što je više moguće i da uvedu razmjenu informacija u porezne svrhe.

To dalje znači da više ne postoji offshore bankarstvo jer su praktično sve poznate offshore države pristale na razmjene informacija.

Za hrvatske rezidente to znači da će informacije o otvaranju bankovnih računa u državama potpisnicama CRS razmjene informacija biti automatski preusmjerene matičnoj državi Hrvatskoj, a to je naravno u svrhe kontrole i otimanja od vlastitih građana.

Ako se offshore poslovanje ispravno postavi, moguće je otvoriti bankovni račun i direktno u Hrvatskoj bez bojazni od nadležnosti Hrvatske nad poslovnim i financijskim procesima koji su planirani od strane osobe koja stoji iza takve offshore strukture.

Kazneni zakon, članak o Utaji poreza ili carine

Utaja poreza ili carine

Članak 256. (NN 56/15)

(1) Tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko poreznu olakšicu ili carinsku povlasticu u iznosu većem od dvadeset tisuća kuna koristi suprotno uvjetima pod kojima ju je dobio.

(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka dovelo do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Odredbe iz stavka 1. do 3. ovoga članka primijenit će se i na počinitelja koji u njima opisanim radnjama umanji sredstva Europske unije.

Zakonita zaštita je jedina zaštita

Od Kaznenog zakona je jedina zaštita postupati po zakonu.

Mi niti jednom klijentu ne preporučujemo da se krije, a to je ono što većina klijenata misli da može da postigne korištenjem offshore poslovanja. Pa tako osnivaju kompanije kod firmi koje nemaju niti iskustvo niti znanje kako da zaštite osobu, kod firmi koje prodaju dokumente, a ne riješenja, a onda posljedice dolaze prije ili kasnije.

Jedna od posljedica može biti i kaznena odgovornost, zatvor, radi utaje poreza ili carina.

Ispravnim postavljanjem offshore strukture i suradnjom sa poreznom upravom i usklađivanjem offshore strukture sa zakonima Hrvatske ili onim zakonima gdje je osoba rezidentna, može se postići i smanjenje poreza na dobit i poreza na dohodak, a bez ikakve utaje poreza ili carine, sasvim po zakonu i u skladu sa zakonima.

Povezane stranice

Osnivanje offshore kompanija širom svijeta radi lakšeg poslovanja
Osnivanje offshore kompanija se preporučuje biznismenima koji posluju širom svijeta radi lakšeg i efektivnijeg poslovanja i radi poreznih olakšica. Uz pomoć naše firme možete osnovati offshore kompanije u samo nekoliko dana. Onda pružamo i pomoć za otvaranje bankovnog računa kao i povezivanje sa firmama u svrhu naplate kreditnih kartica preko Interneta, sve zavisno od vaših poslovnih potreba.
Otvaranje offshore kompanija
RCD usluge pruža usluge osnivanja i otvaranja offshore kompanija u raznim zemljama kao što su Panama, Maršalska ostrva ili Samoa, Mauricijus, Sejšeli, onda otvara i registrira firme u svim američkim državama, onda u Aziji, Kini i Africi. Offshore kompanija može da služi za posjedovanje nekretnina, međunarodno poslovanje, bankovne račune i zaštitu vlastite imovine i poslovanja
Šta je offshore kompanija? Definicija offshore kompanije
Offshore kompanija je firma osnovana u drugim državama koje pružaju poslovne i ekonomske prednosti u odnosu na firmu u vlastitoj državi. To može lako biti firma u Bosni za nekoga u Hrvatskoj ili Italiji. Firma u Hrvatskoj pod određenim okolnostima može biti offshore država za Italijana ili nekog drugog državljanina. Skoro u svakoj državi se pružaju određene prednosti poslovanja, tako u nekim državama maksimalno, a u nekim banana državama kao Hrvatskoj minimalno, ali uvijek postoje neke financijske i poslovne prednosti.
Osnivanje firme i osnivanje offshore kompanija
Osnivanje firme, osnivanje offshore firme ili registracija offshore kompanije ili offshore tvrtke, može brzo i pouzdano da se obavi preko naše firme sa preko 10 godina iskustva u međunarodnom poslovanju. RCD usluge su poslovne usluge za međunarodne biznismene, koji žele da osnuju firmu u drugoj državi u svrhu međunarodnog poslovanja.
Offshore bankarstvo i usluge pomoći kod otvaranja offshore bankovnih računa
Offshore bankarstvo je bankarstvo u stranim državama. Bez obzira gdje se nalazili, kad koristite usluge offshore bankarstva iz razloga što u drugoj državi dobivate više privatnosti, beneficije, bolje kamate ili jednostavno bolje bankarske usluge, onda će se to smatrati offshore bankarstvom. Posebno se obraća pažnja na privatnost i na države koje čuvaju bankarsku tajnu kao što je to Austrija. Danas je sve manje država u kojima će banke da pruže odličnu podršku svojim klijentima.
Osnivanje offshore kompanije
Osnivanje offshore kompanije
Kostarika, otvaranje offshore kompanije u Kostarici i Internet kompanija za igre na sreću
Kostarika je dobra offshore država u kojoj se može obaviti otvaranje offshore kompanije za igre na sreću. Mi pružamo poslovne usluge biznismenima koji žele da pružaju Internet igre na sreću i žele da posluju bez posebne licence koristeći kompaniju osnovanu u offshore državi Kostarici. Usluge otvaranja offshore kompanije u Kostarici naplaćujemo US $1800.
Offshore bankarstvo i riješenja za offshore kompanije
Offshore bankarstvo i riješenja za offshore kompanije je potrebno dobro razmotriti prije nego što se pristupi ulaganju kroz offshore države, offshore banke ili kroz osnivanje offshore kompanije. Analiza poslovne situacije i transakcija je važna prije nego što se odluči lokacija za otvaranje offshore firme.
Naša definicija riječi offshore
Naša definicija za riječ offshore je zakonito poslovanje uz pogodnosti koje se dobivaju u drugim zemljama i tu obraćamo pažnju na "zakonito". Offshore poslovanje treba da bude zakonito i u drugoj zemlji i u vlastitoj zemlji i samo tako se ostvaruje prava zaštita.
Infografika offshore poslovanja
Infografika offshore poslovanja sa objašnjenjem usluga za otvaranje offshore firme i korištenje offshore struktura dijeli se na Crnu zonu℠ offshore poslovanja, Sivu zonu℠ offshore poslovanja i Bijelu zonu℠ offshore poslovanja, sa raznim nivoima zaštite vlasnika, njegovog života i poslovanja.
Offshore poslovanje, pitanja i odgovori
Offshore poslovanje, pitanja i odgovori o korištenju offshore kompanije, offshore strukture, onda odgovori o tome kako se obavlja kontrola nad offshore firmom i u koje se svrhe offshore firme mogu koristiti.
Zone offshore poslovanja℠ i usluge upravljanja offshore kompanijama
Zone offshore poslovanja℠ su razne vrste offshore usluga, savjetovanje i osnivanje offshore kompanija kao i upravljanje sa offshore kompanijama u svrhu zaštite privatnosti, imovine i proširenja biznisa našeg klijenta. Offshore poslovanje može biti kompletno zakonito ako razumijete sve faktore potrebne za ostvarivanje sigurnih transakcija.
Otvaranje offshore kompanije u Gambiji
Gambija je država u zapadnoj Africi kompletno okružena Senegalom i jedna od manjih država Afrike. U svojoj slobodnoj zoni, Gambija je uvela registracije offshore kompanija. Naša firma je registrirani agent u Gambiji i tako možemo pomoći biznismenima kod otvaranja offshore kompanije u ovoj državi. Dobivanje bankovnog računa kod afričke banke u Gambiji je jednostavno i moguće na daljinu, a sporazuma o razmjeni informacija sa drugim državama nema. Firma se može koristiti za sve vrste online poslovanja, za osnivanje podružnica, za čuvanje nekretnina, holding, za trgovinu zlatom ili dijamantima i sve druge poslovne aktivnosti.
Kako prodati nekretnine bez poreza i zaštita kroz offshore kompaniju
Sasvim je moguće sa maksimalnom zaštitom od tužbi i bilo kakvih potraživanja, od razvoda i drugih sporova sačuvati, osigurati i zaštititi nekretnine. Zaštita se priprema uvijek prije nego što se desi predviđeni incident, a ne kad je već suviše kasno. Svoje rođake i voljene osobe možete zaštititi od surovosti državnih ostavinskih sporova. Možete i sebe i druge zaštititi od ljubomornih rođaka i prijatelja.
Zaštita udjela i vlasništva domaćeg društva kroz offshore kompanije
Prijenos udjela domaće kompanije na offshore kompaniju ostvaruje zaštitu udjela domaćeg društva od ovrhe ili izvršenja i od vjerovnika ili kad god su u pitanju osobni dugovi. Vlasnička struktura domaćeg društva se mijenja na stranu pravnu osobu ili pravno lice i pri tome se udjeli domaćeg društva štite od lokalnih financijskih grabljivica kao što su banke, odvjetnici, vjerovnici, bivše žene i slično. Mi pružamo usluge zaštite udjela u domaćim društvima.
Offshore kompanije - Vaš put ka finansijskoj fleksibilnosti
Offshore kompanije pružaju neverovatne mogućnosti za ljude koji žele da ostvare finansijsku fleksibilnost i zaštitu svojih poslovnih aktivnosti. Naša kompanija je posvećena pružanju usluga osnivanja offshore kompanija kako bismo vam pomogli da ostvarite svoje ciljeve u globalnom tržištu. Sa našim iskusnim timom stručnjaka, postupak osnivanja offshore kompanije je brz, jednostavan i siguran. Pridružite nam se i otvorite vrata finansijske slobode!
Offshore poslovanje
Offshore poslovanje
Definicije i pojmovi offshore poslovanja
Definicije i pojmovi offshore poslovanja mogu pomoći biznismenima i privatnicima da razumiju sa kakvim alatima i mogućnostima mogu zaštititi svoju imovinu, svoj novac, vrijednosti, dijamante, zlato, svoju familiju, svoju privatnost, život i blagostanje.
Offshore bankarstvo i usluge otvaranja bankovnih računa širom svijeta, radimo još od 2002. godine
Offshore bankarstvo je korištenje bankarskih usluga u stranim državama gdje postoje određene beneficije ili prednosti u odnosu na vlastitu državu. Offshore bankarstvo se često koristi u poznatim offshore državama kao što su Belize, Sejšeli, Mauricijus, Panama, ali se može koristiti i u ne tako poznatim ili manje poznatim lokacijama čime se postiže moguće čak i bolja privatnost. Banke širom svijeta mogu da pružaju sasvim različite bankarske usluge ili bankovne račune. Mnoge usluge koje nisu omogućene u vlastitoj državi mogu se pronaći u nekoj drugoj, stranoj državi. Za otvaranje bankovnog računa, kontaktirajte RCD usluge.
Ako bih otvorio offshore firmu u SAD, da li bi ta firma mogla da posluje i u SAD-u ili ne?
SVAKA FIRMA osnovana u S.A.D ima pravo poslovanja u S.A.D i to se podrazumijeva. Niti jedna firma osnovana u S.A.D. nije offshore firma. Neke države kao Hrvatska će neke države S.A.D smatrati offshore, a razlozi za to su neukost ljudi koji pišu takva pravila i zakone. Firme LLC koje imaju samo jednog člana društva i ne ostvaruju dobit unutar S.A.D., a član društva nije rezidentan u porezne svrhe unutar S.A.D. jurisdikcije, ne plaćaju poreze u S.A.D. i ne predaju knjigovodstvene izvještaje, jer ne posluju unutar S.A.D. Takve firme se smatraju "prolaznim u porezne svrhe", što znači da se porezi prebacuju sa firme na člana društva. Član društva se onda oporezuje tamo gdje je njegov boravak ili rezidencija, obično tamo gdje boravi preko 6 mjeseci.
RCD™ offshore strategija i principi offshore poslovanja
RCD™ offshore strategija se sadrži iz principa offshore poslovanja: strogo poštovanje zakona u dotičnim zemljama, privatna kontrola umjesto posjedovanja, zakonite isplate, evidentiranje, diskretnost i saradnja sa autoritetima. Naučite kako ispravno koristiti offshore kompanije.
Riješavanje novih zakonskih limitacija po pitanju osnivanja offshore poduzeća
Tradicionalno offshore poslovanje skoro i da ne postoji. Hrvatska, Srbija i mnoge države EU su stavili offshore države na crne liste i tako onemogućavaju nadzorima slobodan protok novaca. Većina država svijeta i među njima skoro sve offshore države su pod pritiskom međunarodne OECD organizacije pristale na gubitak svoj integriteta i suvereniteta i tako automatski razmijenjuju bankarske informacije sa matičnim državama vlasnika takvih bankovnih računa. Offshore poslovanje je moguće samo kroz zakonito i mudro izbjegavanje poslovnih postupanja koja bi dovodila do uplitanja matične države.
Osnivanje offshore fondacije (Panama)
RCD usluge preporučuje za bilo kakvo offshore poslovanje osnivanje fondacije i korištenje fondacije kao temelja i trezora za sakupljanje sredstava iz offshore poslovanja. Takve fondacije koje se ne oporezuju, mogu biti osnovane u Americi, Panami, u Belize, St. Kitts i Nevisu, pa u raznim drugim državama. Kontrola fondacije ne predstavlja vlasništvo sredstava, pa se tako dobiva novo pravno lice, nova pravna osoba koja može da čuva imovinu na svoje ime, a koja je odvojena od vas kao fizičke osobe ili fizičkog lica. Fondacije su idealne za čuvanje nekretnina, imovine, plovila i udjela u domaćim i stranim društvima.