Nova offshore poslovna riješenja za rezidente Hrvatske

Sa promjenama zakona o porezu na dobit u Hrvatskoj i sa novim strogim pravilima za kontrolirana strana društva potrebno je napraviti nova offshore poslovna riješenja.

Takva riješenja nisu nova za druge države koje su već imale stroga pravila oko kontrole stranih društava.

U Hrvatskoj su takva riješenja nova od 2019. godine jer riješavaju na zakonit način poslovanje sa stranim društvima i omogućavaju poduzetnicima da premjeste stvarne djelatnosti pod nadležnosti drugih država i tako kompletno onemoguće oporezivanje stranog društva u Hrvatskoj.

Cilj offshore poslovanja

Cilj offshore poslovanja je zakonito zaštititi poslovne i financijske procese, kao i imovinu osobe od svih mogućih financijskih grabežljivaca

Svrha offshore poslovanja

Svrha offshore poslovanja je omogućiti lakši i bolji život i budućnost za sebe i svoju obitelj.

Problemi u Hrvatskoj koji se mogu riješiti ispravnom offshore strukturom

Kod želje za zaštitom poslovnih procesa hrvatski se rezidenti susreću sa jasnim problemima koji njima mogu biti poznati ili ne moraju biti poznati.

Većina naših klijenata nije upoznata sa problematikom offshore poslovanja i tako se lako mogu neopreznim akcijama uvesti u neviđene probleme koji onda postaju totalna suprotnost onoga što se željelo postići offshore poslovanjem.

Kod postavljanja offshore strukture, slijedeći se zakonski problemi riješavaju za hrvatske rezidente:

Obaveza prijave stranog ulaganja Narodnoj Banci.
Popis offshore zona
Zakon o porezu na dobit, Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima
Zakon o porezu na dobit, Poslovna jedinica nerezidenta
Opći porezni propis, Stalna poslovna jedinica nerezidenta
Zakon o porezu na dohodak, isplate dividendi i drugog dohotka
Nezakonita i zakonita uplitanja Hrvatske u strane nadležnosti
Automatska razmjena bankarskih informacija, Common Reporting Standard
Kazneni zakon, članak o Utaji poreza ili carine

Svaka od navedenih gornjih stavki se može riješiti ispravnom offshore strukturom.

Isto tako svaka gornja navedena stavka, ukoliko se ne riješi, kreira nove konsekvence za osobu koja pokušava riješiti poslovne procese offshore strukturom, ali ne zna kako ili nije upućena u načine tog riješavanja.

Većina novih klijenata smatra da je su svi poslovni problemi riješeni samim osnivanjem stranog društva, ali to nije stvarna zaštita od zakona i obaveza koje osoba rezident Hrvatske ima prema Hrvatskoj.

Obaveza prijave stranog ulaganja Narodnoj Banci Hrvatske

Hrvatska je nasljednica SFRJ i tako su i mnogi socijalistički zakoni preuzeti sa osnivanjem nove Hrvatske, a jedan od tih zakona je da se prijavi svako strano ulaganje Hrvatskoj Narodnoj Banci.

A strano ulaganje je već i ako se ima pravo glasanja u stranom društvu ili ako se ima više od nekoliko procenata u udjelima u stranom društvu.

Svim klijentima preporučujemo da prijave strano ulaganje, ipak postoje načini kako se to može uraditi i kako se čovjek može zaštititi od svih upita koji zadiru kako u privatnost osobe tako i u privatnost poslovanja sa stranim društvima.

Tako se poslovni procesi koji se obavljaju sa offshore ili stranim društvima mogu zaštititi od uvida hrvatskih institucija bez obzira što je strano ulaganje prijavljeno Hrvatskoj Narodnoj Banci.

Uvijek preporučujemo klijentima da svoje strano ulaganje prijave Hrvatskoj Narodnoj Banci.

Momenat za prijavu stranog ulaganja je najbolji onda kada se kompletno poslovno riješenje razumjelo i postavilo za buduće sprovođenje.

Za poslovno savjetovanje po tom pitanju se obratite našoj firmi.

Popis offshore zona

Hrvatska je propisala još 2007. godine i ujedno kopirala iz država kao što su Italija jedan popis offshore zona, znači offshore država, pa se tako sve transakcije ka time državama i iz tih država kod neke visine suma posebno prate i šalju Narodnoj Banci, a sve to radi pokušaja kontrole stranog poslovanja od strane hrvatskih rezidenata.

Tako se neke države propisuju kao da su za praćenje, dok se neke države ne propisuju.

Moguće je poslovati sa stranim društvma i koja su na popisu i koja nisu na popisu offshore zona.

Za naše klijente možemo pružiti kompletno riješenje kod kojega je tako svejedno da li je država na popisu ili nije na popisu.

Preporučuje se koristiti one države koje nisu na popisu i to je ono što najčešće i radimo.

Ako je ispravno postavljena struktura stranog poslovanja, onda postaje skoro pa svejedeno koja je država u pitanju.

Zakon o porezu na dobit, Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima

Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima

Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima kao da je direktno prepisano iz nekoliko zakona drugih država. Ovim pravilom se dosta “rupa” zatvara i onemogućava hrvatski rezident da izbjegava porezne obaveze prema Hrvatskoj.

Istim pravilom se i jasno daje do znanja na koji način se može postaviti offshore struktura koja onda ne podliježe hrvatskoj nadležnosti i čime se onda kompletno zaobilazi Zakon o porezu na dobit, jer isti nema više primjenu na strano društvo.

Obratite se našoj firmi za razumijevanje riješenja i uspostavljanje trajnog budućeg riješenja za zaštitu poslovnih procesa, poslovne dobiti i imovine.

Članak 30.b

(1) Kontroliranim inozemnim društvom poreznog obveznika smatra se svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi čija dobit ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

u slučaju subjekta, ako sam porezni obveznik ili zajedno s povezanim osobama sudjeluje izravno ili neizravno s više od 50% glasačkih prava ili je izravni ili neizravni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na primitak više od 50% dobiti tog subjekta i
stvarni porez na dobit koji je subjekt ili stalna poslovna jedinica platila u inozemstvu (drugoj državi članici) manji je od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici prema Zakonu i stvarnog poreza na dobit koji je subjekt ili stalna poslovna jedinica platila.

(2) Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatra kontroliranim inozemnim društvom u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, porezni obveznik je dužan u poreznu osnovicu uključiti neraspodijeljenu dobit subjekta ili stalne poslovne jedinice koja proizlazi iz sljedećih kategorija prihoda:

kamata ili drugog prihoda od financijske imovine,
naknada za licencije ili bilo kojeg drugog prihoda od intelektualnog vlasništva,
dividende, udjela u dobiti i prihoda od raspolaganja dionicama ili udjelima,
financijskog leasinga,
osiguranja, bankarstva i ostalih financijskih djelatnosti,
od prodaje i usluga, nastalih od robe i usluga nabavljenih od povezanih društava i prodanih povezanim društvima, s malo ili nimalo dodane gospodarske vrijednosti.

(3) Stavak 2. ovoga članka ne primjenjuje se ako kontrolirano inozemno društvo obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i zgrada, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima.

(4) Ako prihodi iz stavka 2. ovoga članka čine jednu trećinu ili manje od jedne trećine ukupnih prihoda subjekta ili stalne poslovne jedinice, subjekt ili stalna poslovna jedinica ne smatra se kontroliranim inozemnim društvom.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, financijska društva utvrđena prema članku 30.a stavku 6. ovoga Zakona ne smatraju se kontroliranim inozemnim društvima ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda iz stavka 2. ovoga članka proizlazi iz transakcija s poreznim obveznikom ili njegovim povezanim društvima.

(6) Odredbe stavaka 4. i 5. ovoga članka ne primjenjuju se kada se subjekt ili stalna poslovna jedinica nalazi u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.

(7) Za potrebe utvrđivanja kontroliranog inozemnog društva, povezanim osobama iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatraju se:

subjekt u kojemu porezni obveznik izravno ili neizravno posjeduje udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala od 25% ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog subjekta,
fizičke osobe ili subjekti koji izravno ili neizravno posjeduju udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala poreznog obveznika od 25% ili više ili ostvaruju pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog poreznog obveznika i
ako fizička osoba ili subjekt izravno ili neizravno posjeduje udio od 25% ili više u poreznom obvezniku i jednom ili više subjekata, svi dotični subjekti, uključujući poreznog obveznika, smatraju se povezanim osobama.

(8) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.

Izračun dobiti kontroliranog inozemnog društva

Članak 30.c

(1) Iznos dobiti kontroliranog inozemnog subjekta ili stalne poslovne jedinice koja se, prema članku 30.b stavku 2. ovoga Zakona, uključuje u poreznu osnovicu poreznog obveznika izračunava se na način propisan za porezne obveznike rezidente, a udio poreznog obveznika u dobiti izračunava se na način definiran u članku 30.b stavku 1. točki 1. ovoga Zakona. Gubici subjekta ili stalne poslovne jedinice ne uključuju se u poreznu osnovicu.

(2) Podatke potrebne za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava iz članka 30.b ovoga Zakona i podatke o iznosu dobiti koja se prema stavku 1. ovoga članka uključuje u poreznu osnovicu dužan je uz prijavu poreza na dobit dostaviti svaki porezni obveznik koji izravno ili neizravno sudjeluje u upravi, nadzoru, kapitalu ili ostvaruje pravo na sudjelovanje u dobiti subjekta ili stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu.

(3) Ako je kontrolirani inozemni subjekt ili stalna poslovna jedinica platila porez na dobit za porezno razdoblje u kojemu je ta dobit bila sukladno članku 30.b stavku 2. ovoga Zakona uključena u poreznu osnovicu, plaćeni porez uračunava se u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

(4) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.

Zakon o porezu na dobit, Poslovna jedinica nerezidenta

Zakon o porezu na dobit jasno ukazuje i na Opći porezni zakon kojim se utvrđuje stalna poslovna jedinica nerezidenta.

Moguće je djelomično ili kompletno izbjeći stvaranje stalne poslovne jedinice u Hrvatskoj i tako postaviti offshore poslovno riješenje izvan nadležnosti Hrvatske.

Opći porezni propis, Stalna poslovna jedinica nerezidenta

Općim poslovnim propisom se definira što je to stalna poslovna jedinica nerezidenta, a poslovnim strukturiranjem je moguće kompletno izbjeći stvaranje takve stalne poslovne jedinice u Hrvatskoj i još uvijek zadržati kompletnu kontrolu nad financijama i poslovnim transkacijam stranog društva.

Obratite nam se za dalju konverzaciju i razumijevanje problematike.

Stalna poslovna jedinica rezidenta

Poslovna jedinica nerezidenta je stalno mjesto poslovanja putem kojega inozemni poduzetnik nerezident obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj, u cijelosti ili djelomično. Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika (nerezidenta) osobito se smatra:

sjedište uprave,
podružnica,
poslovnica,
tvornica,
radionica,
rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom, ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava,
gradilište, odnosno građevinski ili montažni projekt koji čine stalnu poslovnu jedinicu, samo ako traju duže od šest mjeseci,
zastupnik inozemnog poduzetnika (nerezidenta) koji djeluje u njegovo ime u svezi s bilo kojom aktivnošću:
- ako ima i uobičajeno se koristi ovlastima za sklapanje ugovora u ime inozemnog poduzetnika, (osim ako se poslovanje obavlja preko posrednika, glavnog ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom koji poslove inozemnog poduzetnika, nerezidenta obavlja u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti, zbog čega se to mjesto poslovanja ne smatra poslovnom jedinicom), ili
- ako nema ovlasti iz točke 8.1, ali uobičajeno drži zalihe proizvoda ili trgovačke robe iz kojih redovito obavlja isporuke u ime inozemnog poduzetnika,
obavljanje usluga, uključujući savjetodavne ili poslovne usluge, ako isti ili povezani projekt obavljanja usluga traje dulje od 3 mjeseca zaredom u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci zaredom.

Poslovnom jedinicom ne smatra se mjesto poslovanja inozemnog poduzetnika, nerezidenta, koji u tuzemstvu:

koristi prostore samo za skladištenje, rastavljanje ili dostavu proizvoda ili robe,
drži zalihe proizvoda ili robe samo radi skladištenja, rastavljanja ili dostave,
drži zalihe proizvoda ili robe samo radi prerade od strane druge osobe,
drži mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda ili robe odnosno prikupljanja informacija za sebe,
drži mjesto poslovanja samo za svoje pripremne ili pomoćne aktivnosti,
drži mjesto poslovanja za bilo koju kombinaciju aktivnosti određenih u točkama od 1. do 5., pod uvjetom da opća aktivnost mjesta poslovanja, koja je posljedica te kombinacije, ima pripremni ili pomoćni značaj.

Zakon o porezu na dohodak, isplate dividendi i drugog dohotka

Zakon o porezu na dohodak se tiče bezbjednosti i zaštite fizičke osobe koja eventualno iz stranog društva prima ili dividende ili prihode iz ulaganja ili kapitala ili dohodak po drugim osnovama.

Offshore poslovna riješenja omogućavaju obično stranim društvima, offshore tvrtkama, stranim firmama, poduzećima, da rezerviraju kapital na svojim računima i da se dobit takvih društava ne mora oporezivati u Hrvatskoj.

Da se poslovna dobit tih društava ne mora oporezivati u Hrvatskoj ovisi o kompletnim riješenjima ovih ovde navedenih problema, npr. o riješenju problema sa stalnom poslovnom jedinicom rezidenta, pa riješenju problema o kontroliranim inozemnim društvima i drugim ovde navedenim.

Dohodak je nešto drugo, to se odnosi na primanja fizičke osobe iz tog stranog društva, znači na onaj novac koji primi fizička osoba iz nekog društva ili bilo kojeg poslovanja.

Moguće je i kompletno riješiti primanje znatnih suma tako da to bude u skladu sa zakonima i izvan hrvatske nadležnosti. To se obično riješava premještanjem fizičke osobe za jedan višemjesečni period u stranu državu gdje se takav dohodak neće oporezivati i nakon određenog vremena je moguće opet vratiti se u Hrvatsku.

Za one ljude koji ne mogu da se presele u stranu državu na više mjeseci postoje riješenja korištenja kapitala i imovine koja se ostvarila u inozemstvu na takav način da to ne predstavlja osobni dohodak.

I konačno postoji još uvijek riješenje i mogućnost da se osobni dohodak i oporezuje i tako primi dijelom na ruke, a dok se jedan veći dio može još uvijek bunkirati u inozemstvu.

Nezakonita i zakonita uplitanja Hrvatske u strane nadležnosti

Ovaj značajan problem predstavlja iskrivljeno hrvatsko pravosuđe koje se služi nezakonitim radnjama da bi došlo do informacija o vlasnicima stranih društava.

Tako se Hrvatska može obratiti nekoj državi kao Belize i bez međunarodnih ugovora i razmjeni informacija, a o čemu znamo sa sigurnošću da su tako radili i onda mogu tražiti informacije o vlasnicima.

A u nekoj državi kao Belize, offshore agenti se boje za svoju stolicu i poslovanje, pa će tako prekršiti i vlastite zakone i jednostavno predati informacije dalje.

Postoje riješenja i za ovakve situacije. Uglavnom se ispravnim postavljanjem offshore strukture poslovanja mogu riješiti svi detalji koji štite vlasnika, osobu koja planira offshore poslovanje, imovinu i sve poslovne i financijske procese.

Automatska razmjena bankarskih informacija, Common Reporting Standard

Common Reporting Standard je automatska razmjena informacija koje su potpisnice OECD dogovora o razmjeni informacija.

Mi to tako vidimo da je većina država u velikim dugovima i ti se dugovi gledajući indirektno odnose na dugove prema privatnicima koji imaju toliko novaca da drže skoro pa cijeli svijet u svojoj šaci. OECD je samo produžena ruka raznoraznih svjetskih institucija koje vode računa o naplati tih dugova. Pa su tako i izmislili da ponište i suverenitet svih država što je više moguće i da uvedu razmjenu informacija u porezne svrhe.

To dalje znači da više ne postoji offshore bankarstvo jer su praktično sve poznate offshore države pristale na razmjene informacija.

Za hrvatske rezidente to znači da će informacije o otvaranju bankovnih računa u državama potpisnicama CRS razmjene informacija biti automatski preusmjerene matičnoj državi Hrvatskoj, a to je naravno u svrhe kontrole i otimanja od vlastitih građana.

Ako se offshore poslovanje ispravno postavi, moguće je otvoriti bankovni račun i direktno u Hrvatskoj bez bojazni od nadležnosti Hrvatske nad poslovnim i financijskim procesima koji su planirani od strane osobe koja stoji iza takve offshore strukture.

Kazneni zakon, članak o Utaji poreza ili carine

Utaja poreza ili carine

Članak 256. (NN 56/15)

(1) Tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko poreznu olakšicu ili carinsku povlasticu u iznosu većem od dvadeset tisuća kuna koristi suprotno uvjetima pod kojima ju je dobio.

(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka dovelo do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Odredbe iz stavka 1. do 3. ovoga članka primijenit će se i na počinitelja koji u njima opisanim radnjama umanji sredstva Europske unije.

Zakonita zaštita je jedina zaštita

Od Kaznenog zakona je jedina zaštita postupati po zakonu.

Mi niti jednom klijentu ne preporučujemo da se krije, a to je ono što većina klijenata misli da može da postigne korištenjem offshore poslovanja. Pa tako osnivaju kompanije kod firmi koje nemaju niti iskustvo niti znanje kako da zaštite osobu, kod firmi koje prodaju dokumente, a ne riješenja, a onda posljedice dolaze prije ili kasnije.

Jedna od posljedica može biti i kaznena odgovornost, zatvor, radi utaje poreza ili carina.

Ispravnim postavljanjem offshore strukture i suradnjom sa poreznom upravom i usklađivanjem offshore strukture sa zakonima Hrvatske ili onim zakonima gdje je osoba rezidentna, može se postići i smanjenje poreza na dobit i poreza na dohodak, a bez ikakve utaje poreza ili carine, sasvim po zakonu i u skladu sa zakonima.

Kontaktirajte RCD usluge

Pošaljite svoje pitanje ili komentar. Ispunite potrebne podatke i pošaljite pitanje.

Kontakt putem Telegrama koristeći username @rcdrun